VISOKA USPJEŠNOST PROJEKATA IZ MEÐIMURJA U OKVIRU MAÐARSKO – HRVATSKE PREKOGRANIČNE SURADNJE

VISOKA USPJEŠNOST PROJEKATA IZ MEÐIMURJA U OKVIRU MAÐARSKO – HRVATSKE PREKOGRANIČNE SURADNJE

„Prekogranična regija – gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju“. Ova rečenica možda zvuči kao stih iz pjesme, no zapravo je to slogan IPA prekograničnog programa Mađarska – Hrvatska. A da rijeke zaista spajaju i da suradnja prekograničnih partnera može uroditi velikim brojem kvalitetnih projektnih prijedloga pokazuje i uspjeh projekata iz Međimurja koji su kandidirani u okviru spomenutog programa. Prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru IPA prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska zatvoren 24. lipnja 2009., a 19. siječnja ove godine objavljena je lista projekata koji su odobreni za sufinanciranje.

Održiv okoliš i turizam te razvoj gospodarske suradnje i ljudskih potencijala su područja aktivnosti koja se podupiru Programom, a svaki od ovih prioriteta sadrži nekoliko tematski povezanih mjera. Ukupno je odobreno 44 projekta, a najviše interesa izazvao je 2. prioritet, odnosno gospodarska suradnja i ljudski potencijali po kojem je odobreno čak 37 projekata, uglavnom po mjerama: projekti prekograničnog obrazovanja, usavršavanja i razmjene, međuljudske veze, zajednička istraživanja razvoj i inovacije, promicanje prekogranične pokretljivosti tržišta rada i pronalaženje prekograničnih poslovnih partnera. Ako gledamo geografsku zastupljenost u postotku uspješnih projekata, vodeću poziciju zauzela je mađarska županija Baranya (3,474,055 EUR), zatim Osječko-baranjska županija (2,656,794 EUR), a na trećem mjestu je Međimurska županija (2,389,600 EUR). Za našu županiju to je izniman uspjeh s obzirom da smo površinski najmanji od svih prihvatljivih županija. 16 je projekata u koje su uključene različite međimurske institucije – jedinice lokalne i regionalne samouprave, razvojne agencije, osnovne i srednje škole te kulturno-umjetničke i poljoprivredne udruge. Kao financijski najznačajniji projekt možemo izdvojiti projekt Međimurskih voda – Pročistač otpadnih voda na rijeci Muri. Međimurska županija je nositelj projekta Prema konkuretnom prekograničnom tržištu rada. Prekogranični trening u strukovnom obrazovanju za tradicijsku gradnju i Obnavljanje društvenih spona u pograničnom području nazivi su projekata koje će implementirati Graditeljska škola Čakovec, odnosno Grad Čakovec. Jedan od projekata u kojem sudjeluje Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA  je Uloga zdravstvenog turizma u poboljšanju konkurentnosti ruralnih područja u Mađarskoj i Hrvatskoj. Projekt je vrijedan 195.906,00 EUR, a mađarski partner je Neprofitna razvojna agencija Balaton iz županije Somogy. S obzirom da su geotermalni izvori izuzetno važan resurs i pokretač razvoja u gotovo cijeloj Mađarskoj, ali i u Međimurju, u okviru ovog projekta definirat će se faktori koji su potrebni kako bi se podigla konkurentnost našeg ruralnog prekograničnog područja kroz zdravstveni turizam. Također, utvrdit će se kakve socijalne učinke ima zdravstveni turizam na životni standard, zapošljavanje i obrazovanje. PRE – MU – DRA  ili Promicanje poduzetništva u regiji Mura – Drava je projekt kojeg će zajednički provoditi REDEA, HGK – Županijska komora Varaždin i Organizacija za promicanje poduzetništva iz županije Zala. U okviru projekta vrijednog 199.975,00 EUR provodit će se aktivnosti koje će jačati gospodarsku suradnju između poduzeća u prekograničnom području. Putem zajedničkog internetskog portala omogućit će se povezivanje oko 400 poduzetnika s obje strane granice. Osim toga organizirat će se seminari za poduzetnike, studijska putovanja, a planiraju se i zajednički nastupi na sajmovima.
Da podsjetimo, kako bi kandidirali svoje projektne prijedloge u okviru ovog programa prijavitelji moraju, između ostalog, zadovoljiti kriterij prihvatljivog područja. To znači da na novac iz ovog fonda, u okviru kojeg će novi natječaj biti raspisan do kraja godine, mogu računati područja koja se nalaze uz jugozapadnu i južnu granicu Mađarske, odnosno sjevernu i sjeveroistočnu granicu Hrvatske. Najveći dio granice čini područje uz rijeku Dravu. Na hrvatskoj strani uz pogranične županije – Međimursku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku – još su četiri županije koje kao pridružene regije mogu koristiti maksimalno 20% ukupnih sredstava Europske unije dostupnih u Programu (Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija). Prihvatljiva područja na mađarskoj strani su županije NUTS III razine – Zala, Somogy i Baranya. Projektni prijedlozi dostavljali su se Zajedničkom tehničkom tajništvu u Budimpešti koje raspisuje natječaj i odobrava financijska sredstva uspješnim projektima. Često se može čuti kako je iskorištenost europskih sredstava koja nam stoje na raspolaganju vrlo mala. Da tome nije tako govori u prilog činjenica da je unutar prvog poziva u okviru IPA-e Mađarska-Hrvatska EU alocirala 11,7 milijuna EUR, a nakon zaprimanja svih projektnih prijedloga iznos ukupno zatraženih sredstava iznosio je čak 16,2 milijuna EUR.