POLJOPRIVREDNICI U POREZNOM SUSTAVU U 2010. GODINI

POLJOPRIVREDNICI U POREZNOM SUSTAVU U 2010. GODINI

Položaj poljoprivrednih proizvođača u poreznom sustavu uređuje se poreznim zakonima i propisima koji se primjenjuju i na sve ostale djelatnosti koje podliježu oporezivanju.

Najvažniji propisi su sljedeći:
Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04, 73/08
Pravilnik o porezu na dohodak, NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 
Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza, NN 48/05 
Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, NN 143/06
Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07,87/0
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99 – ispravak, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04 – ispravak, 153/05, 79/07, 34/08
Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06
Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05, 133/07, 156/08
Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, NN 147/02, 175/03, 177/04.
Prema hrvatskim poreznim propisima, fizičke osobe (zaposlenici, poljoprivrednici, obrtnici) obveznici su plaćanja poreza na dohodak, a pravne osobe (tvrtke, zadruge) obveznici su plaćanja poreza na dobit.
Obveznici poreza na dohodak plaćaju i prirez porezu na dohodak ako imaju prebivalište na području općine/grada koji su propisali takvu obvezu. Osnovica za plaćanje prireza je iznos poreza na dohodak, a dozvoljene su sljedeće maksimalne stope:
1. Općina do 10%
2. Grad ispod 30.000 stanovnika do 12%
3. Grad iznad 30.000 stanovnika do 15%
4. Grad Zagreb do 30%
Svi obveznici plaćanja poreza na dohodak obvezni su plaćati i doprinose za obvezna osiguranja (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) u skladu sa Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja. 
1. Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Porez na dodanu vrijednost je u hrvatski porezni sustav uveden 1998. godine.
PDV se plaća na:
1. isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu
2. vlastitu potrošnju
3. isporuke dobara i obavljene usluge bez naknade i s osobnim popustom
4. uvoz dobara u tuzemstvo.
U Hrvatskoj se primjenjuju dvije porezne stope PDV-a: 23 i 0 %. Od poljoprivrednih proizvoda samo se na svježe mlijeko (kravlje, ovčje i kozje koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano, osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda) obračunava PDV po stopi od 0 %. Svi ostali poljoprivredni proizvodi kao i poljoprivredni inputi, oporezivi su PDV-om po stopi od 23 %.
Osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga (kupac) treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost.  
Npr. Isporučeno je proizvoda u vrijednosti 1.000,00 kn. Na taj iznos (naknadu) prodavatelj obračunava 23 % PDV-a, tako da kupac (primatelj) plaća račun u iznosu 1.230,00 kn.
Kada se iz naknade u kojoj je već sadržan PDV obračunan po stopi od 23% mora izračunati iznos poreza, primjenjuje se tzv. preračunata porezna stopa:
(porezna stopa x 100) / (porezna stopa +100) = 2300 / 123 = 18,6992
Npr: Račun u koji je uključen PDV, iznosi 1.230,00 kn. Osnovica, tj. vrijednost proizvoda bez PDV-a izračunava se na način:
1.230,00 x 18,6992 % = 230,00 kn – iznos uračunatog PDV-a
1.230,00 – 230,00 = 1.000,00 kn – osnovica (naknada).
Važno je naglasiti da PDV naplaćen kupcima za isporuke dobara i usluga po izlaznim računima nije prihod poreznog obveznika niti je PDV plaćen dobavljačima po ulaznim računima (tzv. pretporez) rashod poreznog obveznika.
Ukoliko je iznos za naplaćeni PDV po izlaznim računima veći od PDV-a plaćenog po ulaznim računima, obveznik je razliku dužan uplatiti u državni proračun.
Ako je plaćeni PDV po ulaznim računima veći od naplaćenog PDV-a obveznik može tražiti povrat poreza (porezna uprava dužna je povrat izvršiti u roku od 30 dana) ili ga može ostaviti za plaćanje budućih poreznih obveza u narednim razdobljima. 
PDV se obračunava i prijavljuje lokalnoj ispostavi porezne uprave mjesečno ili tromjesečno što ovisi o vrijednosti isporuka u prethodnoj godini, uključujući i PDV:
ako je vrijednost manja od 300.000 kn: tromjesečno,
ako je vrijednost veća od 300.000 kn: mjesečno.
Na kraju godine obvezno se podnosi i godišnja prijava PDV-a. Porezni obveznik dužan je sam, u skladu sa Zakonom propisanim rokovima, na vrijeme izvršiti obračun i prijavu PDV-a.
Poduzetnik, koji je u prethodnoj kalendarskoj godini imao isporuke, koje bi bile oporezive, u vrijednosti većoj od 85.000,00 kuna obveznik je PDV-a po sili Zakona.
Poduzetnik, koji je u prethodnoj kalendarskoj godini imao isporuke, koje bi bile oporezive, u vrijednosti manjoj od 85.000,00 kuna u sustav PDV-a može ući dobrovoljno. Tada je u sustavu obvezan ostati 5 godina, bez obzira na vrijednost isporuka u tom razdoblju.
1.1. Poljoprivrednik u sustavu PDV-a 
Zakonom o porezu na dohodak (članak 18, stavak 3) određeno je da su «fizičke osobe po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.»
Dakle, poljoprivrednici koji su isporučili dobra u vrijednosti većoj od 85.000 kn dužni su prijaviti se u sustav PDV-a po sili zakona ili u njega moću ući dobrovoljno, a time će postati i obveznici plaćanja poreza na dohodak, o kojem ćemo više govoriti u narednom poglavlju.
Poljoprivrednici se, kao i svi ostali poduzetnici, u sustav PDV-a moraju prijaviti sami, u područnoj ispostavi porezne uprave prema mjestu prebivališta, popunjavanjem obrasca P-PDV. Ulaskom u sustav PDV-a, poljoprivrednici, kao što je navedeno, postaju i obveznici poreza na dohodak i popunjavaju obrazac RPO, čime se uvode u registar obveznika poreza na dohodak. Time stiču status «fizičke osobe – poreznog obveznika».
Dužni su voditi pojednostavljeno knjigovodstvo u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak (Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama) te Zakona o PDV-u (Knjiga ulaznih i Knjiga izlaznih računa).  
1.2. Porez na dohodak
Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak, a dohotkom se smatraju primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. 
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva smatra se samostalnom djelatnošću koja je oporeziva porezom na dohodak ako je po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrednik obveznik PDV-a ili ako ostvaruje poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
Posebnim zakonom smatra se Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, 83/09). Člankom 19. stavkom 2. i 5. ovoga zakona propisano je da: “Od 1. siječnja 2010. godine, uvjet za ostvarivanje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u 2009. godini ostvarila više od 12.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak po osnovi bavljenja djelatnosti poljoprivrede, te su obvezni pri podnošenju zahtjeva za izravna plaćanja u tekućoj godini priložiti dokaz o upisu u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi, sukladno propisima o porezu na dohodak”. Nadalje, od 1. siječnja 2011. godine, uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 7.200,00 kn primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.  
Poreznu osnovicu čini dohodak (razlika između primitaka i izdataka nastalih u poreznom razdoblju) umanjena za preneseni gubitak i porezne olakšice.
Porez na dohodak plaća se u mjesečnim predujmovima, čije iznose određuje porezna uprava na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj godini.
Na kraju godine podnosi se godišnja prijava poreza na dohodak, kako bi se utvrdio stvarno ostvareni dohodak. Na temelju toga utvrđuje se da li je tijekom godine putem predujmova poreza na dohodak uplaćeno više poreza pa je ostvareno pravo na povrat ili je plaćeno manje poreza u odnosu na ostvareni dohodak pa treba izvršiti nadoplatu. 
Porez na dohodak plaća se po 4 stope, ovisno o visini dohotka:

 

Porezna stopa
Mjesečna osnovica (kn)
Godišnja osnovica (kn)
15 %
< 3.600
< 43.200
25 %
Od 3.600 – 9.000
Od 43.200 – 108.000
35 %
Od 9.000 – 25.200
Od 108.000 – 302.400
45 %
> 25.200
> 302.400

 

1.3. Načelo blagajne
Poduzetnici – obveznici plaćanja poreza na dohodak posluju u skladu sa tzv. «načelom blagajne» što znači da primitak nastaje onda kada su prodana dobra stvarno naplaćena, odnosno izdatak nastaje onda kada su kupljena dobra stvarno i plaćena. Isto načelo primjenjuje se i na obvezu uplate naplaćenog PDV-a odnosno na pravo na povrat plaćenog PDV-a po ulaznim računima.
Dakle, obveznici poreza na dohodak (poljoprivrednici) posluju putem naplaćenih i plaćenih računa, za razliku od pravnih osoba koje su obveznici poreza na dobit i posluju putem izdanih i primljenih računa.
Npr: Poljoprivrednik koji je 15. svibnja primio račun koji može platiti 10. lipnja, tek u lipnju kada ga stvarno i plati može knjižiti račun odnosno poslovni izdatak i pretporez u poreznim knjigama.
2. Poljoprivrednik – obrtnik 
Na poljoprivrednog proizvođača koji je registrirao poljoprivredni obrt, u skladu s odredbama Zakona o obrtu (NN 49/03, 68/07, 79/07), također se na isti način primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o PDV-u po pitanju vođenja poslovnih knjiga i obveze plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja.
Poljoprivrednici – obrtnici dužni su učlaniti se u Hrvatsku obrtničku komoru i plaćati komorsku članarinu. Također plaćaju i veće iznose za obvezna osiguranja, ali imaju i veća prava iz područja zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja.
3. Poljoprivreda u svojstvu pravne osobe 
Osoba koja se bavi djelatnošću poljoprivrede također može registrirati tvrtku za poljoprivrednu proizvodnju. Tvrtka ima status pravne osobe, posluje u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08)  i obveznik je plaćanja poreza na dobit (jedinstvena stopa 20 %) te vođenja dvojnog knjigovodstva u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu. 
Poljoprivrednik porezni obveznik kao fizička osoba ili poljoprivrednik – obrtnik postaje obveznik plaćanja poreza na dobit umjesto poreza na dohodak, ako ispunjava već samo jedan o navedenih uvjeta:
ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili
ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili
ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna (prema nabavnoj vrijednosti dugotrajne imovine), ili
ako je u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više od 15 radnika.
Obveznik poreza na dohodak koji je ispunio jedan od nabrojanih uvjeta o tome u pisanom obliku izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunjen uvjet.
Također, može do kraja tekuće godine podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave da u idućoj kalendarskoj godini želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Rješenje kojim se usvaja zahtjev obvezuje poreznog obveznika sljedećih 5 godina.  
Napomena: Detaljne informacije o poreznim zakonima i propisima, kao i mnoštvo korisnih brošura o obvezama i pravima svih poreznih obveznika mogu se pronaći na web stranicama Porezne uprave Ministarstva financija (www.pu.mfin.hr).