OKRUGLI STOL HRVATSKOG DRUŠTVA LOBISTA

OKRUGLI STOL HRVATSKOG DRUŠTVA LOBISTA

Hrvatska mora decentralizirati kreiranje i predlaganje projekata za fondove Europske unije, ali i centralizirati upravljanje tim sredstvima, svojevrsni je neslužbeni zaključak okruglog stola o Europskoj uniji i regionalnom razvoju Hrvatske u organizaciji Hrvatskog društva lobista.

Na događaju koji je okupio više od 120 sudinika, mahom predstavnika jedinica lokalne uprave i samouprave, sudjelovali su Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Aleksandar Heina, Nataša Mikuš Žigman, zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i fondove EU, veleposlanik Republike Poljske Wieslaw Tarka te predsjednik HDL-a, Mate Granić.

Do revolucionarnog otkrića na okruglom stolu došlo se najviše zahvaljujući iskustvima ministra na nedavnom putu u Poljsku, zemlju koja slovi kao jedan od najboljih korisnika spomenutih fondova. Pankretić je naveo uspješni zahtjev Hrvatske za sredstva iz Fonda solidarnosti na koja nemaju prava zemlje nečlanice kao primjer dobre informiranosti i pravovremenog reagiranja na mogućnosti koje se nude u okviru europskih fondova. Naime, putem jednog manje poznatog pravila, Hrvatska je uspjela zatražiti naknadu šteta od poplava zajedno sa susjednim država koje jesu članice EU. Pored toga, napomenuo je kako Hrvatska već sada mora početi smišljati projekte za fondove koji će postati dostupni stupanjem u punopravno članstvo kako bi što prije mogla početi povlačiti ta sredstva.

Tako se, primjerice, već sada sprema projekata u vrijednosti 900 milijuna eura za područje vodnog gospodarstva, iako će alocirana sredstva najvjerojatnije biti tri puta manja. Velik dio projekata otpadne iz raznih razloga i zato valja imati spreman što veći broj. Drugi je razlog često vrlo dugotrajna procedura od ideje do realizacije.  Ključni dokumenti već postoje, što je jedan od tri ključna preduvjeta za sudjelovanje u povlačenju sredstva EU fondova. Nacionalni strateški referentni okvir, kao i operativni planovi napravljeni su, objasnila je Žigman, potrebno je uspostaviti kvalitetan sustav upravljanja i, ponovo, pripremati kvalitetne projekte koje Europska komisija ‘može razumijeti’.

Poljski veleposlanik, pak, predstavio je u kratkim crtama iskustva svoje zemlje sa svrhom ilustriranja koristi dostupnih onim članicama koje dobro savladaju vještinu povlačenja sredstava. U Poljskoj je nakon šest godina članstva potpora Uniji na čak 80 posto, a kada se vide brojke i rezultati nije ni čudno. U periodu od 2007. do 2013., dakle trenutnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju EU, Poljska je osigurala 67 milijardi eura iz EU fondova i na to dodala 18 milijardi iz nacionalnog proračuna, što čini 20 posto ukupnog Unijinog novca za regionalni razvoj. Od kada je članica, zemlja je dosegla 61 posto prosjeka BDP-a Unije (krenula je s 49 posto), ostvarila prosječni rast od 5,4 posto do početka krize, dok je kroz protekle tri godine recesije, istu izbjegla ostvarivši rast od 1,7 posto prošle godine. Osim toga, povećana su ulaganja i zabilježen pad nezaposlenosti od 11,5 posto. Bit tog uspjeha, zaključio je Tarka, dijeljenje je odgovornosti na lokalne jedinice i centraliziranje upravljanja projektima na jednom mjestu, odnosno u njihovom slučaju Ministarstvu regionalnog razvoja. (Vanja Figenwald)

 

Vijest preuzeta sa http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=116603