ODRŽANA TRIBINA “HRVATSKA MALA PODUZEĆA I IZAZOVI EUROPSKE UNIJE: OPASNOST ILI NADA?”

ODRŽANA TRIBINA “HRVATSKA MALA PODUZEĆA I IZAZOVI EUROPSKE UNIJE: OPASNOST ILI NADA?”

arhiva_Image_PICT0026

 

Tribina «Hrvatska mala poduzeća i izazovi Europske unije: opasnost ili nada?» je održana 4. prosinca u Scheierovoj zgradi u organizaciji REDEA-e, s ciljem aktualiziranja značaja jedinstvenog tržišta EU za sektor malih i srednjih poduzeća (MSP) te poticanja rasprave o izvoznom potencijalu sektora MSP-a u Hrvatskoj.

 

Europska unija provodi opsežne i dugoročne mjere kako bi mala i srednja poduzeća bila što ravnopravnija s velikima. Neke od ključnih mjera su fer tržišno natjecanje, ulaganje u obrazovanje, istraživanje i razvoj, pojednostavljivanje regulatornog okvira, poticanje različitih oblika financiranja te discipliniranje naplate potraživanja. Za Hrvatsku su to izrazito važna pitanja, jer samo konkurentna mala poduzeća moći će iskoristiti prednosti velikog jedinstvenog tržište Europske unije, dok će ostala, zbog neprihvaćanja učenja i inoviranja kao osnovne poslovne filozofije, doživjeti ulazak u EU kao bolan i negativan proces.

 

Ovom tribinom željela se potaknuti rasprava o tome što se čini, što bi se trebalo i moglo činiti više i bolje kako bi mala poduzeća bila što spremnija za skori izlazak na jedinstveno tržište Europske unije.

 

Tribinu je vodila prof. dr. sc. Slavica Singer, predsjednica Upravnog odbora CEPOR-a, voditeljica Global Entrepreneurship Monitor tima za Hrvatsku i voditeljica UNESCO katedre za poduzetništvo. U sklopu tribine gđa Vesna Suvajac, direktorica marketinga tvrtke HEPLAST PIPE d.o.o. Prelog, govorila je o izazovima s kojima se ova tvrtka suočava pri izvozu.

 

Nakon predavanja, u diskusiji koja je uslijedila, prof. Singer je upozorila na važnost upoznavanja gospodarstvenika s modelom Basel II, koji će banke u skoroj budućnosti primjenjivati pri procjeni kreditnih rizika i određivanja kreditnih uvjeta.

 

Spomenut je i problem «privrženosti» poduzetnika bankarskim kreditima kao gotovo jedinom sredstvu financiranja, a kao alternativno rješenje navodi se financiranje putem rizičnih fondova.

 

Gorućim se pokazalo i pitanje kako do inozemnih partnera. Uz već tradicionalne metode poput sudjelovanja na sajmovima i rad prodajnih agenata, istaknuto je kako bi diplomacija trebala imati jače naglašenu gospodarstvenu komponentu, što bi olakšalo povezivanje domaćih poduzetnika s potencijalnim inozemnim partnerima. Poduzetnici su kao bitno prepoznali i korištenje tzv. «export – import» portala te sudjelovanje u radu clustera, koje također olakšava dobivanje poslova putem javnih nabava što je za mnoge domaće poduzetnike također problematično.