IZRADA STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA RH U ZAVRŠNOJ FAZI

IZRADA STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA RH U ZAVRŠNOJ FAZI

arhiva_Image_Hrvatske zupanije small
Radionicama za visoko pozicionirane županijske dužnosnike održanima 15. i 23. srpnja u Zagrebu pokrenut je završni dio procesa izrade Nacionalne strategije regionalnog razvoja i Zakona o regionalnom razvoju, te se stvaraju temelji za njihovu provedbu. Radionice je organizirala Uprava za integrirani regionalni razvoj pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva s ciljem upoznavanja dužnosnika s novostima koje Strategija i Zakon predviđaju i dobivanja povratnih informacija od osoba koje će biti odgovorne za njihovu provedbu.
 
Tema radionice održane 15. srpnja bilo je upoznavanje sa strateškim planiranjem u kontekstu pripreme za korištenje nacionalnih fondova i strukturnih fondova EU te budućim trendovima strateškog planiranja na županijskoj razini. Naime, Strategija i Zakon preduvjet su za sustavno upravljanje regionalnim razvojem i korištenje sredstava iz strukturnih fondova jednom kad Hrvatska uđe u Europsku uniju.
 
Postojanje jasno definirane regionalne politike i institucionalnih struktura za njezinu provedbu jedan je od preduvjeta za ulazak Republike Hrvatske u EU i, što je važnije, pretpostavka za dugoročni održivi razvoj RH na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Budući da je upravljanje ovim procesima vrlo zahtjevno, na razini županija i državnoj razini intenzivirane su aktivnosti za postavljanje sustava za upravljanje regionalnim razvojem.
 
Tako je prilikom uspostavljanja novih ministarstava osnovano i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dok su županije već prije usvojile regionalne operativne programe i osnovale regionalne razvojne agencije, što su sve dijelovi sustava upravljanja regionalnim razvojem.
 
Novim zakonom i strategijom ovi će se elementi povezati u cjelinu te će se osnovati dodatna tijela na nadžupanijskoj (NUTS 2) razini, potrebna za premošćivanje jaza između državne i županijske razine glede statističkog definiranja regija. Potrebno je naglasiti da će i prema prijedlogu novog zakona nositelji regionalnog razvoja biti županije (razina NUTS 3). Uz same županije ključnu ulogu u planiranju i upravljanju razvojem imat će županijska partnerstva kao osnovno plansko tijelo i regionalne razvojne agencije kao stručna tijela za predlaganje, pripremu i provedbu razvojnih projekata.
Umjesto dosadašnjih regionalnih operativnih programa osnovni strateški dokumenti na županijskoj razini bit će županijske razvojne strategije.
 
Tema radionice održane 23. srpnja bilo je upoznavanje s mehanizmima planiranja na razini širih regija (NUTS 2) kojih u Hrvatskoj ima tri (Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska). Međimurska županija, uz Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku, Zagrebačku i Grad Zagreb dio je najrazvijenije regije Sjeverna Hrvatska s 1.661.363 stanovnika i oko 70% prosječnog BDP-a u EU. Istaknuta je nezahvalna situacija zbog nehomogenosti ovih regija, pokazatelj čega je veća razlika među županijama koje čine jednu NUTS 2 regiju, nego između samih NUTS 2 regija. Zbog ove situacije su i razvojni problemi županija unutar NUTS 2 regija različiti. Također se javlja i pitanje nepostojanja institucionalne strukture na ovoj razini koja bi brinula o razvoju. Jedan od mogućih odgovora je podjela odgovornosti za razvoj između županija i ministarstava kroz formiranje zajedničkih partnerskih odbora. Ovi odbori će definirati ključne razvojne projekte na NUTS 2 razini koji su podijeljeni u dvije osnovne skupine – zajedničke razvojne projekte i projekte širih regija. Zajednički razvojni projekti su projekti koji imaju učinak na više županija i bit će u njihovoj nadležnosti. Projekti širih regija također imaju učinak na više županija, ali s naglašenom regionalnom dimenzijom te će biti u nadležnosti ministarstva.
 
Prihvaćanje završnih verzija Strategije regionalnog razvoja i Zakona očekuje se u jesen ove godine. Održane radionice, ali i niz drugih aktivnosti na području regionalnog razvoja, rezultirat će boljim shvaćanjem regionalnog razvoja kao ključnog procesa u ukupnom razvoju neke države te stvaranjem uvjeta za njegovu institucionalizaciju. Naime, regionalna politika je i od strane EU prepoznata kao ključno područje djelovanja na ostvarivanju ciljeva iz temeljnog strateškog dokumenta EU Lisabonske strategije kojemu je posvećena približno trećina budžeta.
 
 
 
 
 
NUTS statistička podjela
Akronim NUTS dolazi od francuskog izraza „Nomenclature des Unités Territoriales Statistiques“ što u prijevodu znači „Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku“, a predstavlja hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama Europske unije. Sustav je prije više od 30 godina razvio Statistički ured Europskih zajednica – Eurostat kako bi omogućio uniformno praćenje statističkih podataka u cijeloj EU u svrhu pružanja podatkovne podloge za donošenje odluka. Pošto se radi ponajviše o statističkom sustavu, NUTS ne utječe izravno na administrativnu podjelu RH koja je definirana Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92) i koju čini 20 županija i Grad Zagreb sa statusom županije, 124 grada i 426 općina. Ipak, neizravno ova podjela će utjecati na mogućnost povlačenja sredstava iz fondova EU. Ovo će biti posebno uočljivo zbog uključivanja Grada Zagreba u regiju Sjeverna Hrvatska, kojoj je zbog toga statistički znatno porastao BDP, pa će samim time imati na raspolaganju znatno manje sredstava iz ovih fondova, pošto su ova sredstva ponajviše namijenjena nerazvijenijim regijama.
 
Razine NUTS jedinica:
  • NUTS 1 odgovara statističkim jedinicama u kojima živi 3 do 7 milijuna stanovnika. Cijela Republika Hrvatska je jedinstvena NUTS 1 jedinica.
  • NUTS 2 odgovara statističkim jedinicama u kojima živi od 800.000 do 3 milijuna stanovnika. Odlukom statističara iz Eurostata Hrvatska je podijeljena na tri NUTS 3 regije: Sjeverna Hrvatska u koju spada i Međimurje, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska.
  • NUTS 3 su jedinice od 150.000 do 800.000 stanovnika. U Hrvatskoj su županije administrativne jedinice koje odgovaraju NUTS 3 jedinicama.